EuroDIG 2010, rodni jaz

Evropski dijalog o upravljanju internetom (Internet governance). Dvodnevna konferencija sa govornicima iz svih krajeva Evrope koji su raspravljali o rastućim pitanjima iz perspektive više zainteresirani strana.

Riječ „dijalog" opisuje EuroDIG kao otvoreni prostor za razmjenu vizija o budućnosti interneta na jedan inkluzivan način.

Predstavnici poslovnog sektora, vlade i predstavnici građanskog društva okupili su se u 2 uvodne sesije, 5 tematskih rasprava i 7 tematskih radionica. Od ukupno 419 učesnika, manje od četvrtine, oko 90 njih, bile su žene (izvor: Lista učesnika EuroDIGa), a neusklađenost je još očitija kada pogledamo programsku listu, govornike i ključne učesnike, gdje su od njih 92, samo 23 žene. Ista razlika vidljiva je kod moderatora, 15 muškaraca nasuprot četiri žena, ili kod izvještača, 11 naprema 4.

Jedini izuzetak bili su moderatori i moderatorice na daljinu - 10 žena i četvorica muškaraca.

Gledajući završne izvještaje sa radionica, takođe proizlazi zaključak o tradicionalnoj podjeli prema kojoj su žene uglavnom uključene u takozvana netehnička pitanja, kao što je sigurnost djece, dok muškarci masovno učestvuju u raspravi o takozvanim tehničkim pitanjima, kao što je IPv6.

Rodni sastav govornika i ključnih učesnika pokazuje da na najtehničkijoj radionici "WS4: Prelaz na IPv6 - uticaj na poslovni sektor i pitanja upravljanja“ nije bilo žena među govornicima, dok je radionica manje tehničke prirode „WS5: Djeca i socijalni mediji – mogućnosti i rizici, pravila i odgovoronost“ bila jedina na kojoj su žene bile većina među učesnicima, sa više od 17 žena koje su govorile o temi u fokusu, i samo šest muškaraca!

Izuzimajući ohrabrujuće prisustvo žena kod moderatora na daljinu, očito je da postoji veliki rodni jaz po pitanju ženskog ućešća i zastupljenosti žena u Evropi. Žensko prisustvo na polju tehnologije i upravljanja internetom ostaje malo i ograničeno, a rodni jaz je jednako prisutan u javnom, privatnom i građanskom sektoru. Šta više, na žene se, kada ih ima, primjenjuje tradicionalno opredijeljenje za „brigu“ i netehničke oblasti i pitanja“.

Imajući u vidu činjenicu da su sve evropske države potpisale Konvenciju u eliminaciji svih vrsta diskriminacije žena (CEDAW) kao i da ako ne sve, onda većina država posjeduje rodne mehanizme za promociju osnaživanja,
pozitivnu diskriminaciju i borbu protiv stereotipnih predstava, nešto očito jos ne funkcionira kako treba. Žene su odsutne a rodna perspektiva nije na dnevnom redu.

Prisustvo žena nije samo pitanje broja i statistike, već je bitno zbog toga što tehnologija nije neutralna sama po sebi, pa nam zato treba pravedna zastupljenost rodova kako bi mogli vidjeti sve zainteresovane strane i uključiti
sve perspektive i poglede. Svi znamo da je rod bitan za usvajanje politika.

Značajan je po pitanju pripreme pravih alatki i instrumenata, u razvojnim pitanjima, u zapošljavanju, obrazovnim
politikama i shemama.

Žene koriste internet, upisuju tehničke škole, ali kada pogledamo radna mjesta u IT kompanijama, njihovo prisustvo je prije svega vidljivo na nivoima gdje se traže niže kvalifikacije, a brojke padaju kako se krećemo
ka vrhu i najstručnijim radnim mestima. To vаži i za vladina odjeljenja i ministarstva, sa izuzetnom zemalja Sjeverne Evrope.

EuroDIG je pokazao da su nacionalni i regionalni evropski forumu još uvijek daleko od pune primjene njihovih vlastitih politika jednake i ravnopravne rodne zastupljenosti. Moramo razmisliti o implikacijama takvih predrasuda i dodati novi sloj inkluzivnom dijalogu između zainteresovanih strana na EuroDIGu, sloj koji pruža rodna vizura za stvarno inkluzivni model upravljanja internetom.